Seminar - Za poglavarice i odgovorne sestre

S radošću smo dočekale Generalnu vikaricu, s. Loretu Lekaj, koja je boravila među nama od 08. – 13. 01. 2023. godine. Naime, 08. sijećnja za zajedničkom večerom u sestrinskom zajedništvu proslavile smo njezin 50-rođendan na Cetinju, upravo u zajednici gdje je ona „prohodala“ na redovničkom putu, a 09. sijećnja imale smo priliku zajedno dočekati novoimenovanog Apostolskog nuncija za Crnu Goru, mons. Francesco.

Također, 12. sijećnja provele smo u molitvi (u svetištu sv. Leopolda Mandića u Herceg Novom) kao i u srdačnom susretu i posjeti starijim i bolesnim sestrama u Dobroti. Bila je dobra prilika (70.rođendan s. Mire) susresti se i sa sestrama iz drugih zajednica (Petrovca, Nikšića, Podgorice…).

Kako je bilo predviđeno, s. Loreta je 10.-11. sijećnja u Skadru vodila seminar pod temom: VODSTVO I ODGOVORNOST U REDOVNIČKIM ZAJEDNICAMA koji je održan na nivou Provincije, u kojemu su prisustovale sestre u vodstvu, odgojiteljice, poglavarice samostana i odgovorne sestre, tako da  

Na početku, provincijska predstojnica s. Ollga Dulaj pozdravila je sve sestre prisutne i izrazila dobrodošlicu, radost i zahvalnost za njihov dolazak i njihovu prisutnost na ovom seminaru.

Seminar se odvijao dvojezično lijepo u duhovno-molitvenom ozračju: zajedničkim moljeljem časoslova, osobnom molitvom i klanjanjem. Središnji dio seminara je bilo Euharistijsko slavlje, koje je predvodio p. Marino Ritti, SI.

Radni dio seminara vodila je s. Loreta u četiri izlaganja, radom u skupinama te plenumom.

U prvom izlaganju uvodila je prisutne u istinsko razumijevanje službe vodstva kao služenje, koje izvor i nadahnuće istoga, a to je primjer Pranja nogu (Iv 13, 1-17). U tom kontekstu je govorila o Duhu životvorcu u koga trebamo uvijek računati, o traženju Božje volje u duhovnom rastu, te u tom je kontekstu istaknula važnost životnog svjedočansva „ponašanje najveći izazov kredibilitetu vođe…“ Vodstvo zajednice zapravo je duhovno vodstvo i to u običnom, svakodnevnom životu te da je kao duhovni proces i proces učenja, prema primjeru sv. Franje: biti uvijek u stanju učenja, dati se poučiti.  S tim u vezi s. Loreta  je napominjala potrebu dobrog poznavanja vlastitih jakosti i mana, prema „Upoznaj samoga sebe” „…kako bismo mogli biti od koristi i drugima u njihovu duhovnom rastu i napredovanju. Samo onaj tko je izgrađen i duhovno jak, može drugome biti od pomoći. Duhovno nezreli velika su smetnja i prepreka ne samo za svoj osobni rast nego i za rast drugih…“

Za plodni vjerski duhovni život od velike je važnosti imati u sebi pravu sliku Boga, pri čemu veliki utjecaj ima osobni odnos i iskustvo s roditeljima. U tom kontekstu je također govorila s. Loreta tijekom svojih izlaganja o shvaćanju vodstva. Pritom je istaknuala da „tajna snage kršćanstva i svetaca jest u tome da ne gledaju sebe, nego Isusa“, spominjući tako apostole i njihov život koji „…se ne jadaju zbog svojim ograničenostima, nego se dive Isusovoj svemoći i hrabro idu za njim“. Snažna je evanđeoska poruka i nadahnjujuća Isusova riječ, kad ukazuje na poticaje Duha koji „upućuje u svu istinu“ (Iv 16, 13).

Važno je pitanje u procesu razlučivanja je slika koju imam o Bogu: potiče li ona na ljubav i povjerenje ili strah i sumnju? 

Naša slika o Bogu u obnašanju službe vodstva od presudne je važnosti.

Ona je spominjala i tri velike epohe razumijevanja vodstva:

Feudalno shvaćanje vodstva. Svoje korijene vuče iz vojnog vodstva i iz slike čovjeka iz feudalnog doba. Ključni izrazi su: komandirati (zapovijedati) – kontrolirati (provjeriti) – ispraviti.

Kooperativno (suradničko) razumijevanje vodstva. Svoj model preuzima iz demokratskog shvaćanja. Uprava je orijentirana na zaposlenike.

Moderno shvaćanje vodstva. Ovo tek nastaje, odgovor je na brza vremena. Ključni izrazi su: Kontekst – Kultura – Ovlasti (Kompetencije)

Potom je s. Loreta nastojala i slikovito opisati ove modele te ilustrirati ih primjerima iz svakidašnjeg života.

U trećem je izlaganju usredotočila se na izvore moći/vlasti, opisujući ih kao mogućnost devijacije i zloporabe u obnašanju službe vodstva.

1. Snaga materije; 2. Moć porijekla (Prezime, ugled roditelja, naslijeđe, slavne osobe, država, znakovi); 3. Snaga većine (kohezija za zajedničke interese i ideale, grupe, većina, simboli pripadnosti, rezultati glasovanja…); 4. Moć znanja (spoznaje, opće znanje, praktično iskustvo, vještine, strateško razmišljanje, razum, stručnost te njegove oznake poput:  akademske titule, Nobelove i druge nagrade, popisi izdanih knjiga, počasti…; 5. Snaga osjećaja (Osjećaji kao slabost moći; moć je moći zgrabiti osobu njenom čežnjom, lojalnošću, pohlepom, strahom, taštinom, ponosom;  Ideal vladara: kontrola vlastitih osjećaja, disciplina; plemenita osjećanja: ljubav, sigurnost, priznanje, radost. Kao i negativni osjećaji: ljutnja, očaj, strah, ljubomora Privatno: npr. uskracivanje ljubavi, uvrijeđenost, izljevi bijesa, napadaji plača, cviljenje, prigovaranje, okrivljavanje, bespomoćnost, predstavljanje slabima.

 Pri zanimanju: npr. ukori, nebitni napadi, ponižavanje, obezvrjeđivanje, ali i pohvale, naklonost, znakovi povjerenja;  poziva na sažaljenje, odanost, čast;  mobilizacija sa strahom

Snaga funkcije Klasičan oblik moći (Političari, menadžeri, državni službenici, svećenici, učitelji, policajci, suci, poslovođe; razlika između funkcije i osobe; hijerarhije, nadređeni i podređeni; osobna identifikacija s funkcionalnom moći). 7. Snaga kontakata (Ako želite nešto postići, morate poznavati nekoga.Ili barem morate poznavati nekoga tko nekoga poznaje.Poznanici, doušnici, mreže, klike, sindikati, klubovi. Biti s izvršnim direktorom ili automehaničarom može biti korisno. Moć kontakata kao posuđena moć od drugih… 8. Moć uvjeravanja– Temelji se na onome što se smatra “istinom”. Izraženo u sustavima vrijednosti, normama, zakonima, vjerovanjima, paradigmama.

Loreta je također govorila o tipovima vodstva. U zaključnom izlaganju ona iznjela je posluh kojemu se treba učiti svakog dana, govoreći o posluhu kao nešto nužnome u svakidašnjem kršćanskom i redovničkom životu. U tom smislu govorila je o 4 vrste slušanja u kontekstu slušanja: 1- Preuzimanje: uobičajeno slušanje; 2.Slušanje činjenica – otvaranje uma; 3.Empatijsko slušanje – otvaranje srca i 4.Stvaralačko slušanje – otvaranje volje.

Uz izlaganja voditeljica seminara je i konktretnim primjerima (npr. SPOT Analizom) nastojala ukazati na važnost zajedničkog promišljanja u rješavanju problema i nadilaženju poteškoća u zajednici. Pritom uvijek treba imati u vidu osnovno načelo: vidjeti, prosuditi djelovati.

Važno je spomenuti da je aktivno sudjelovanje sestara doprinjelo da seminar bude i intenzivan i zanimljiv.

Na kraju seminara s. Ollga je izrazila svoju zahvalnost Bogu, prije svega, čija nam je Providnost darovala ove milosne dane te smo u njegovo ime mogle provesti zajedno u molitvi, razgovorima, u šutnji, u zajedničkom radu i sestrinskoj lijepoj atmosferi. Ona se također zahvalila svakoj pojedinoj sestri, za aktivno zalaganje kojim je doprinosila ovom zajedničkom susretu, koji je bio poput duhovne obnove, u svrsi osobno duhovnog rasta,  i u nadi da će biti i plodonosan za rast našeg zajedništva u našim zajednicama.

Ona je zahvalila s. Loretu što je prihvatila voditi seminar „… sigurna sam bila da će ispasti ovako lijepo, izvrsno, sadržajno, sažeto, iscrpno, jasnom porukom…“ te posvetila svoje vrijeme pripremi i boravku među nama, upravo kao sestra među sestrama., te uputila joj je poziv da dođe opet: „ …dođi nam opet: što češće, to bolje! Ta, sama znaš: ovdje si uvijek doma!“.

Valja napomenuti da su sestre zadovoljne ovim seminarom, izrazile želju kao potrebu da se  jedan sličan seminar drži sa svim ostalim sestrama.

Zaključno, sestra Ollga je sestrama uputila neke smjernice i informacije, te zatvorila radni dio molitvom:

               „Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva!

                 Neka te Gospodin licem svojim obasja

                 Milostiv neka ti bude!

                Neka pogled svoj Gospodin svrati na te

                I mir ti donese!“ (Br 6, 26)

 Euharistijskim slavljem zahvalne Bogu, završile smo ovaj seminar.